Medijske objave

Večeras se održava svečano otvorenje 61. Glazbenih večeri u Sv. Donatu

uto, 6. VII. 21.

S obzirom na brojne upite vezane uz novu odluku Stožera vezano za Zadarsku županiju, ovim putem obavještavamo da će se večerašnje svečano otvorenje 61. Glazbenih večeri u Sv. Donatu održati prema planu. Kako je riječ o događanju s visokom kontrolom prisutnih osoba i poštivanjem važećih epidemioloških mjera, ono ne podliježe navedenoj odluci.

Maestru Ivanu Repušiću bit će dodijeljen počasni doktorat na Sveučilištu u Zadru

pet, 28. V. 21.

Na prijedlog rektorice prof. dr. sc. Dijane Vican, Senat Sveučilišta u Zadru pokrenuo je proceduru dodjele počasnog doktorata znanosti maestru Ivanu Repušiću, jednom od najznačajnijih i najuspješnijih hrvatskih dirigenata mlađe generacije.

In memoriam Juraj Gracin (1938 - 2021)

čet, 29. IV. 21.

Dana 28. travnja 2021. umro je Juraj Gracin.

NOVOSTI

Utorak, 06. 07. | 21 H | Forum

Ulaz slobodan

Svečano otvaranje

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije
Dirigent: Ivan Hut

Klavir: Lovre Marušić

C. Saint-Saëns: Danse macabre
B. Papandopulo: Koncert za klavir i orkestar br. 3
F. Liszt: Les préludes

više
Četvrtak, 08. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
100,00 kn

Ciklus Suvremenost rane glazbe

Staro rusko pjevanje iz 16. i 17. stoljeća

Zbor Moskovskog patrijarhata
Anatolij Grindenko, umjetnički ravnatelj
 

više
Petak, 09. 07. | 20 H | Svečana dvorana Sveučilišta

Ulaz slobodan

Ciklus Suvremenost rane glazbe

Tradition on Trial (Tradicija na kušnji)

Predavanje: Rob Riemen

više
Subota, 10. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
70,00 kn

Ciklus Suvremenost rane glazbe

Salomonove pjesme - Ha'Shirim asher li'Shlomo

Hebrejski psalmi i molitve (Salomone Rossi, ca.1570-ca.1630) i skladbe iz Pjesme nad pjesmama (Elam Rotem)

Profeti della Quinta
Doron Schleifer, David Feldman, kontratenori
Lior Leibovici, Loïc Paulin, tenori
Elam Rotem, bas, čembalo i umjetničko vodstvo
Rui Staehelin, teorba

više
Nedjelja, 11. 07. | 11 H | Crkva sv. Krševana
50,00 kn

Trio Eusebius

Koncert pobjednika tribine Darko Lukić, godišnjeg natjecanja Hrvatskog društva glazbenih umjetnika

Eva Šulić, violina
Tonka Javorović, violončelo
David Vuković, klavir

 

više
Ponedjeljak, 12. 07. | 11 H | Koncertna dvorana braće Bersa

Ulaz slobodan

Ciklus Suvremenost rane glazbe

Zadar i cantilena romana - Novi pogledi

Predavanje: Hana Breko Kustura

više
Utorak, 13. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
70,00 kn

Okamenjeni glasi

Rituali i pučke pobožnosti iz srednjovjekovne Bosne i Hercegovine

Dialogos, umjetničko vodstvo: Katarina Livljanić
Kantaduri, umjetničko vodstvo: Joško Ćaleta
Scenska postava: Sanda Hržić
 

više
Subota, 17. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
70,00 kn

Hrvatska misa

Zbor Hrvatske radiotelevizije

Tomislav Fačini, dirigent
Darija Auguštan, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Stjepan Franetović, tenor
Robert Kolar, bariton

B. Papandopulo: Hrvatska misa u d-molu, op. 86 za mješoviti zbor, sopran, alt, tenor i bariton solo a cappella (1939.)

više
Ponedjeljak, 19. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata
50,00 kn

Zadarski kvartet klarineta

Marcelo Zelenčić, Ante Buturić, Lovre Lučić, Abdul-Aziz Hussein

A. Klobučar, N. Bacri, G. Lago, T. Vidošić, H. Tomasi, J. Scarlatescu
 

više
Četvrtak, 22. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
90,00 kn

Brahmsova Druga

Zadarski komorni orkestar

Ivan Repušić, dirigent
Roman Simović, violina
Uladzimir Sinkevich, violončelo

J. Brahms: Koncert za violinu, violončelo i orkestar, op. 102
J. Brahms: Simfonija br. 2

više
Subota, 24. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
90,00 kn

Brahmsova Treća

Ivan Repušić, dirigent

J. Brahms: Simfonija br. 3
C. M. von Weber: Uvertira opere Strijelac vilenjak, J. 277, Op. 77

više
Ponedjeljak, 26. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
60,00 kn

Solisti Zadarskog komornog orkestra

Roman Simović, violina
Marco Graziani, violina
Milena Simović, viola
Uladzimir Sinkevich, violončelo
Katja Repušić, klavir
Lucija Brnadić, viola
Branimir Pustički, violončelo

J. Brahms: Klavirski kvintet
P. I. Čajkovski: Souvenir de Florence

više
Petak, 30. 07. | 21 H | Crkva sv. Krševana
50,00 kn

Amore Capriccioso

Nela Šarić, sopran
Zoran Velić, klavir

G. Salghetti-Drioli, J. Hatze, F. Lehár, G. Fauré, R. Strauss, J. Massenet, A. Tariche, E. de Curtis, F. von Suppé, A. Dvořák, L. Delibes, S. Rahmanjinov

više
Nedjelja, 01. 08. | 21 H | Crkva sv. Donata
50,00 kn

Zadar - Meksiko - Kuba

Helena Pilipović, viola
Arturo Castro Nogueras, gitara

N. Kuhar, S. Dedić, D. Bogdanović, C. Fariñas, J. Elizondo, M. de Falla

više
Petak, 06. 08. | 21 H | Crkva sv. Krševana
50,00 kn

Papandopuliana

Zadarski umjetnici sviraju Borisa

Ana Lakić, flauta
Ankica Šoša Graziani, Marco Graziani, violina
Paola Bralić Genovese, violončelo
Ivan Vihar, gitara
Adrian Valčić, Jurica Šoša, Ivan Štorić, klavir

B. Papandopulo

više
Nedjelja, 08. 08. | 21 H | Crkva sv. Krševana
120,00 kn

Sa svjetskih opernih pozornica

Lawrence Brownlee, tenor
Vesna Podrug Kossjanenko, klavir

G. Verdi, F. Liszt, G. Donizetti, G. Rossini

više

Program 2021

O FESTIVALU

Glazbene večeri u Sv. Donatu su glazbeni i glazbeno-scenski festival koji svojim reproduktivnim, muzikološkim, istraživačkim i edukativnim programom međunarodnog karaktera njeguje i promiče umjetničke vrijednosti i naslijeđe hrvatske i svjetske glazbene baštine uz dvije programske odrednice: komornu glazbu uz naglasak na rad Zadarskog komornog orkestra te ranu to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu s posebnim naglaskom na lokalnu i nacionalnu baštinu istog područja, a čime udovoljava zahtjevima javnih potreba u obavljanju kulturne djelatnosti. Osnivač i organizator Glazbenih večeri u Sv. Donatu je Grad Zadar, a produkcija festivala povjerena je Javnoj ustanovi u kulturi Grada Zadra Koncertni ured Zadar. Umjetnički program od 2019. do 2023. godine formiraju Jurica Šoša i Katarina Livljanić (rana glazba). Glazbene večeri u Sv. Donatu održavaju se Zadru od 1961. godine naovamo, svake godine tijekom srpnja i kolovoza.

POVIJEST

Glazbene večeri u Sv. Donatu pokrenute su zahvaljujući entuzijazmu tadašnjega mladog glazbenika, danas jednoga od najvećih hrvatskih dirigenata, Zadranina Pavla Dešpalja. Na osnivanje Večeri potaknule su ga dvije želje - da crkva sv. Donata postane koncertni prostor i da Zadar ponovno dobije vlastiti orkestar.

Za potrebe održavanja Večeri, Pavle Dešpalj osnovao je Zadarski komorni orkestar, koji je 1961. inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Večeri su otvorene praizvedbom skladbe Moba za gudače, koju je posebno za tu priliku skladao njegov otac, Šime Dešpalj.

Zadarska predromanička rotonda tako je, nakon tisućugodišnjeg sna, otvorila svoja vrata publici koja je idućih šest desetljeća mogla uživati u vrhunskim glazbenim izvedbama u tom prostoru iznimne arhitekture i akustike.

Prva je faza festivala protekla u nastojanju da se u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće reproduktivne glazbene umjetnosti, ali i da se uz pomoć Večeri osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno sudjelovale u programu.

Od 1975. do 1990. znatan dio programa bio je posvećen ranoj glazbi, što je Večeri učinilo prepoznatljivima u Europi i svijetu. Bilo je to doba velikoga proboja rane glazbe, vrijeme u kojem se na Starom kontinentu entuzijazam za nju javio gotovo istovremeno kad i na zadarskoj pozornici. To je razdoblje koje se pamti po gostovanjima izuzetnih stručnjaka i umjetnika iz različitih dijelova svijeta koji su strastveno istraživali i izvodili glazbu srednjega vijeka, renesanse i baroka.

Nakon dramatičnog prekida 1991. godine, Večeri su nastavile s radom, prkosno održavajući kontinuitet čak i u ratnom vihoru pod granatama 1992. i 1993. godine, ali i razvijajući koncept koji će se održati do danas. On se temelji na biranim simfonijskim i komornim koncertima, uz ranu glazbu, ali zadržava fokus na predstavljanju zadarskih skladatelja i izvođača.

Uz nastupe nacionalnih i međunarodnih orkestara i ansambala, gostovanja eminentnih domaćih i inozemnih umjetnika, kontinuiranu suradnju Glazbene večeri u Sv. Donatu održavaju sa Zadarskim komornim orkestrom. Osim toga, na svojim ljetnim glazbenim pozornicama, Večeri su sigurna platforma za nastupe svih akademski obrazovanih zadarskih glazbenika, ali i prigoda da se ne zaborave i oni Zadrani koji su obilježili povijest glazbe, poput Blagoja Berse, Igora Kuljerića, Franza von Suppèa i drugih.

Danas Glazbene večeri u Sv. Donatu uživaju ugled najstarijega zadarskog festivala i jednoga od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, a zahvaljujući njima, crkva sv. Donata, simbol Zadra, prepoznata je kao jedna od najvažnijih europskih glazbenih pozornica!

UMJETNIČKI RAVNATELJI

Jurica Šoša

Jurica Šoša (Zadar, 1981.) diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Đorđa Stanettija, gdje je kasnije završio i poslijediplomski studij. Tijekom školovanja osvojio je nekoliko nagrada na natjecanjima, a najznačajnije među njima su prva nagrada na državnom natjecanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga (2001.), posebna nagrada Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora (1998.), te Rektorova nagrada sveučilišta u Zagrebu (2002.). 

Od 2003. godine predaje glasovir u Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru. Od 2006. do 2016. godine bio je dirigent Hrvatskog pjevačkoga glazbenog društva "Zoranić", a od 2010. godine umjetnički je ravnatelj Glazbenih večeri u sv. Donatu.

Katarina Livljanić

Katarina Livljanić, pjevačica i muzikolog, jedan je od međunarodnih stručnjaka za izvedbu gregorijanskoga korala i liturgijske glazbe srednjovjekovlja. Nakon magisterija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u Parizu je doktorirala na problemima usmene i pisane tradicije srednjovjekovne glazbe u južnotalijanskim prostorima. Nakon skoro dvadeset godina rada na pariškome sveučilištu Sorbonne, od 2019. preuzima klasu profesora pjevanja srednjovjekovne i renesansne glazbe na Scholi Cantorum Basiliensis. Tijekom školske godine 1997/1998., 2002/2003. i u 2011. bila je gostujućim predavačem ili rezidentnim umjetnikom na sveučilištu Harvard u Sjedinjenim Državama gdje je i vodila vokalni ansambl.
Gostuje na sveučilištima u Sjedinjenim Državama (Yale, Notre Dame, Wellesley) i Kanadi (Vancouver) kao predavač interpretacije srednjovjekovne glazbe.
Autorica je izdanja antifonarija iz Montecassina u prestižnoj zbirci Paléographie Musicale koju su u 19. stoljeću pokrenuli benediktinci u Solesmesu.

Za dostignuća i rad na hrvatskoj glazbenoj baštini, dobila je 2002. odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Francusko ministarstvo kulture dodijelilo je Katarini Livljanić titulu Chevalier des arts et des lettres 2016. godine.

S ansamblom Dialogos kojega je osnovala 1997. (www.ensemble-dialogos.org), KL radi na projektima srednjovjekovnoga repertoara i glazbenoga kazališta. Projekti Dialogosa hvaljeni su u novinama poput „Le Monde“, „Le Figaro“, „Diapason“, „New York Times“. Ansambl je nastupao u najvećem broju europskih zemalja (među ostalima u Cité de la musique u Parizu, BOZAR u Bruxellesu, Edinburgh International Festival, WDR sezoni u Kölnu, Festivalima u Utrechtu i Antwerpenu, gdje je Katarina Livljanić bila i gostujućim umjetničkim savjetnikom 2012), u SAD (Boston Early Music Festival, Lincoln Center te Metropolitan Museum u New Yorku), Kanadi, Sjevernoj Africi i Latinskoj Americi, uključujući brojne radio i TV produkcije.
CD snimke, te DVD "Judita", francuska i međunarodna kritika nagradile su priznanjima poput Diapason d'or, Choc du monde de la musique, a program iz hrvatske glazbene baštine “Tondalova vizija” proglašen je najboljim CD-om srednjovjekovne glazbegodine 2004. prema glazbenome casopisu “Diapason”. Za monodramu "Judita", čiji je glazbeni autor, Katarina Livljanić dobila je nagradu "Judita" Splitskoga ljeta 2007.

VIJEĆE

Dina Bušić

Predsjednica vijeća

Dina Bušić (Zadar, 1979.) diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. S Glazbenim večerima u sv. Donatu povezana je još od 2001. godine kada je radila kao studentica volonterka, a potom ih pratila kao novinarka Jutarnjeg lista, Zadarskog lista i Hrvatskog radija. Od 2005. do 2015. radila je u produkciji Večeri i drugih manifestacija klasične glazbe u sklopu HNK Zadar, na području produkcije, stručnih muzikoloških poslova i marketinga. Unutar tog razdoblja razvijala je glazbene cikluse koji i danas čine bazu koncertnog života Grada. 

Nakon višegodišnjih nastojanja da Zadar dobije javnu ustanovu koja će se baviti glazbenom produkcijom i usmjeravati i voditi koncertni život Zadra, Bušić je 2015. godine, postala ravnateljicom Koncertnog ureda Zadar. U tom je razdoblju Koncertni ured Zadar od osnivača dobio na upravljanje prostore Kneževe palače te uz postojeće glazbene cikluse, formirao niz novih programa u novoobnovljenom prostoru. 

Od 2019. godine Dina Bušić je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra te predsjednica Vijeća Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Dina Bušić autorica je i urednica dviju monografija; Zadarski komorni orkestar - Orkestar zadarske čežnje (2015.) i 70 godina Glazbene škole Blagoje Bersa (2017.).

Ante ćurković

Ante Ćurković (Zadar, 1985.) pomoćnik je pročelnika za EU fondove Grada Zadra. Magistrirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer javne politike, menadžment i razvoj te Europski studiji. Sudjelovao je na brojnim edukacijama i seminarima na temu komunitarnih politika EU, regionalnog i lokalnog razvoja i EU fondova.

Od 2013. godine aktivno radi na poslovima koordinacije i upravljanja EU projektima koji su usmjereni regionalnom i lokalnom razvoju, razvoju civilnog društva, ruralnom razvoju, energetskoj učinkovitosti, unaprjeđenju infrastrukture, poticanju razvoja poduzetništva i zapošljavanja na regionalnoj i lokalnoj razini.

Posljednjih godina u Upravnom odjelu za EU fondove Grada Zadra primarno se bavi pripremom i provedbom projekata financiranih kroz programe Europske unije koji su usmjereni na lokalni razvoj i unaprjeđenje infrastrukture.

Branko Dukić

Branko Dukić (Zadar, 1966.) medicinski fakultet završava u Rijeci 1992. godine te se kao doktor medicine vraća u Zadar gdje započinje staž u Općoj bolnici Zadar. Nedugo nakon početka stažiranja, u rujnu 1992. odlazi u Domovinski rat te pristupa 134. gardijskoj brigadi koja se ubrzo transformira u TG 134. Osnivanjem 84. gardijske bojne u Zadru postaje njihov pripadnik kao profesionalni vojnik u svojstvu liječnika. Do obnašanja dužnosti gradonačelnika radio je na mjestu pročelnika Odjela ginekologije i opstetricije u Općoj bolnici Zadar na čijem je čelu gotovo 13 godina. Za gradonačelnika Zadra izabran je 2017. godine.

Ante Gverić

Ante Gverić rođen je 1977. u Zadru. Završio je dvogodišnji studij filozofije  i četverogodišnji studij teologije na Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu afilijiranom papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je arhivistiku na Odsjeku za informacijske znanosti.

Na Sveučilištu u Zadru doktorirao je 2016. godine, a od 2019. naslovni je docent. Od 2012. obnaša dužnost ravnatelja Državnog arhiva u Zadru.

Linda Ivić Bijuklić

Linda Ivić Bijuklić završila je studij violine 1983. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Josipa Klime. Iste godine vraća se u rodni Zadar i počinje raditi kao nastavnica violine u Glazbenoj školi Blagoje Bersa gdje radi i danas. U Zadarskom komornom orkestru svira od 1980. godine, gdje sudjeluje u organizaciji rada te je i predsjednica Udruge Zadarski komorni orkestar. S Dragom Novakom, Petrom Vrbančićem i Vladimirom Lukasom osniva gudački kvartet Zadarskog komornog orkestra. Od 1985. godine svirala je u ansamblu za ranu glazbu Zadarski madrigalisti gdje je bila jedan od umjetničkih voditelja do 2004. godine.

Melita Ivković

Melita Ivković (Zadar, 1976.), od prosinca 2018. je ravnateljica Koncertnog ureda Zadar. Završila je studij gitare na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Sa Zagrebačkim gitarističkim kvartetom i ostalim komornim i solističkim projektima nastupila je na više stotina koncerata u 30 zemalja svijeta. 

Radila je kao nastavnica gitare na Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu (1998. - 2010.) i, nakon povratka u rodni grad, na Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru (2010. - 2018.). Održala je javne satove u SAD-u, Južnoafričkoj Republici i Belgiji i objavljivala u stručnim časopisima Gitara (Hrvatska) i Classical Guitar Magazine (Velika Britanija).

Jelka Milošević

Jelka Milošević (Zadar, 1954.), nakon diplome Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, radi u Tankerkomercu (1982. - 1991.), u Folijaplastu (današnjem Aluflexpacku) kao direktorica nabave, zatim kao komercijalna direktorica i članica uprave društva (1991. - 2007.). Od 2007. godine do odlaska u mirovinu 2018. zaposlena je u grupaciji Tehno holding d.o.o. kao direktorica više društava.

O nama

PRETPLATA ZA SVE KONCERTE

Kupnjom pretplate u iznosu od 500 kuna ostvarujete povoljnije cijene ulaznica.
Više informacija i predbilježbe na e-adresu: info@kuzd.hr ili na telefon 023 62 77 62.

ULAZNICE ZA POJEDINAČNE KONCERTE

Ulaznice se kupuju:

  • na infopultu Kneževe palače, Poljana Šime Budinića 3, Zadar (karta), radnim danom od 11 do 13 i od 19 do 21 sat te subotom od 11 do 13 sati; nedjeljom se ulaznice prodaju samo na mjestu održavanja koncerta
  • ispred koncertnog prostora uoči svakog koncerta, od 20 do 21 sat
  • putem stranice kuzd.mojekarte.hr

POPUSTI

Popust u iznosu od 10 kn po ulaznici ostvaruju umirovljenici, studenti, učenici, osobe s invaliditetom i djeca mlađa od 12 godina.

Preuzimanje karata s popustom moguće je ostvariti samo u pretprodaji (na infopultu Kneževe palače).

Ulaznice kupljene na mjestu održavanja koncerta bit će skuplje za 10 kuna od ulaznica kupljenih u pretprodaji na infopultu Kneževe palače.


Info

MEDIJSKE OBJAVE

PRESS

Crkva sv. Donata

Crkva sv. Donata u prošlosti bijaše rezidencijalna kapela u sklopu episkopalnog kompleksa. Legenda povezuje njezinu izgradnju sa sv. Donatom, zadarskim biskupom iz 9. stoljeća. Bizantski car Konstantin Porfirogenet svjedoči o postojanju hrama u prvoj polovici 10. stoljeća. U svojoj knjizi "O upravljanju carstvom" on sažetim opisom navodi svodove, stubište koje vodi do matroneja te izvorni titular crkve - sv. Trojstvo. Rezultati istraživanja ukazuju na mogućnost da je njezina prostorna jezgra podignuta po zamisli slobodno stojeće rotonde potkraj 8. stoljeća, a potom je u 9. stoljeću, i po ideji kompleksne rotonde, opsežno proširena i nadograđena s matronejom (galerijom) na katu te njegovim prigradnjama uokolo jezgre. Tada je s kapelom izgrađeno i krilo biskupove palače s kojom je hram bio izravno povezan. Imenom sv. Donata Zadrani nazivaju crkvu tek u 15. stoljeću.
U 18. je desakralizirana i od tada polako gubi pojedine dijelove, najprije inventar i pod koji je spušten na razinu pločnika rimskog foruma ispod rotonde, a zatim i prigradnju bez koje je crkva postala torzo tijela kojemu sada nedostaje veliki njegov dio na južnoj strani građevine. Na zapadnoj pak, ispred ulaza u hram, nalazi se predvorje, dugi narteks natkriven koso položenim svodom što nosi gornji krak stubišta prema matroneju.
U nutrini, prostor je ostao sačuvan u izvornom skladu s kojim je oblikovan u 9. stoljeću. Čini ga kružna jezgra i prstenasti ophod s oblinama triju radijalno postavljenih apsida koje na istočnoj strani tvore svetište crkve. Na njegovom su obodu raspoređena i troja vrata, glavna sučelice svetištu te bočna lijevo i desno do njega. Prozori se nižu po ziđu apsida, a visoke oble niše upisane u debljini vanjskoga zida oblikuju njegovu masu u skladno raščlanjeni kružni plašt koji s oblinama apsida zatvara prostor hrama. Niz od šest snažnih zidanih pilona i elegantni tribelon oslonjen među njima na dva monolitna stupa ispred svetišta stvara dojmljivi red koji se ponavlja i na razini matroneja nad kojim se penje kružni plašt tambura natkrivenog drvenim grednjakom krovne konstrukcije. Od svetišta do matroneja vodi stubište prigrađeno sa sjeverne strane uz oblinu vanjskoga zida. Još ga je bizantski car nazvao pužastim. Na vrhu stubišta je predvorje iz kojega se ulazi u matronej, a on slijedi raspored donjeg prostora, s prstenastim ophodom i trima apsidama, ali se po boku širi na prigrađene prostore s kojima je bio povezan kroz dvostruke prolaze na južnoj i sjevernoj strani ophoda.
U cjelini, Rotonda sv. Trojstva zaista je jedinstvena građevina u općemu nasljeđu ranog srednjeg vijeka, hram u kojem se prepliću elementi bizantske i karolinške arhitekture u sklopu kojih nadahnjuje jednostavnim oblicima snažnih konstrukcija koje jezikom graditeljskoga umijeća svjedoče bivalentnu kulturnu tradiciju Zadra i Dalmacije na pragu Europe. Rotonda je upravo krunski svjedok arhitekture tog razdoblja u jadranskome podneblju. Istodobno ona je iznimni akustični prostor, zgrada u kojoj se jasno razabire šapat glasa i nježni zvuk glazbala te je uz opisane vrijednosti arhitektonske forme zasigurno najbolje izabrani ambijent za tako posebni festival stare muzike. To su nam znali nezaboravno pokazivati ansambli stare glazbe, (Hortus musicus, Pro cantione antiqua, Trio Spencer, La Maurache, Perceval, Dialogos), ali podjednako i drugi koncertni programi kakvi se već desetljećima priređuju u Zadru i s kojima je suvremena hrvatska kultura stekla jednu od svojih reprezentativnih umjetničkih manifestacija. (dr. Pavuša Vežić)

Crkva sv. Krševana

Crkva i zvonik do nje jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije, začete još u ranome srednjem vijeku. Sama bazilika romanička je građevina podignuta u istom vremenu i u istim umjetničkim oblicima kao i katedrala. Godine 1175. posvetio ju je prvi zadarski nadbiskup Lampridije, onaj isti prelat koji je bio domaćin papi Aleksandru III. U cjelini, bazilika zajedno sa zadarskom katedralom predstavlja krunski primjer romaničke umjetnosti u graditeljskom nasljeđu Dalmacije te visoku duhovnu razinu Zadra u 12. stoljeću. Za našu nacionalnu povijest i općekulturno nasljeđe Hrvatske posebno valja spomenuti vrijednu instituciju iz ove opatije skriptorij u kojem su napisane mnoge važne isprave i pisane umjentine među kojima i one s muzičkim zapisima: gradual iz 1. stoljeća, antifora iz 14., obrednik iz 15. stoljeća, misal opata Veniera, te zasigurno veliki dio srodnog štiva iz ostalih zadarskih crkava i samostana, posebno katedrale i Samostana sv. Marije. 

Forum bijaše glavni trg u Iaderu, liburnskome gradu podignutom tokom carskog razdoblja rimske države po pravilima klasičnog urbanizma. Trg se sastoji od prostranog pločnika, tzv. zrcala koje s triju strana dvije stube odvajaju od trijemova pod kojima se prilazilo tabernama. One bijahu niz pravilnih boksova namijenjenih obrtu i trgovini. Na južnoj strani bijaše monumentalna bazilika, gradska dvorana namijenjena brojnim javnim funkcijama. Sa zapada se uzdizao kapitol, posvećeni prostor s hramom i trijemovima uokolo njega. Podno kapitola bili su javni žrtvenici, zdenci, vjerojatno i govornica, te dva trijumfalna stupa od kojih je jedan do danas sačuvan. Forum u Zadru svojim mjerama jedan je od većih na Jadranu. Širina njegovog zrcala iznosi 45 m, a dužina 90 m. Poviše trijemova imao je i galerije te u cjelini predstavlja vrlo razvijeni primjer forumskog kompleksa, jedan od važnijih među jadranskim gradovima antike. Natpis s imenom Augustova prokonzula za Ilirik Tamfila Vaale, na vijencu zdenca s Foruma, svjedoči da je izgradnja kompleksa započela već u dvadesetim godinama 1. st. prije nove ere.
Tokom kasne antike uz Forum je začet nukleus kršćanskih građevina koje su prerastanjem u razvijeni episkopalni kompleks s bazilikom i aneksima, a u ranome srednjemu vijeku i opisanom Rotondom, razorile sklop ranijih građevina. Slijedom povijesti cijeli je kompleks do temelja porušen, a na njegovom mjestu nastala je Kampa, srednjovjekovni trg s renesansnom cisternom. No stravična razaranja u Drugom svjetskom ratu pretvorila su tu cjelinu u hrpu ruševina. Njihovim uklanjanjem otvorena je mogućnost istraživanja ostatka antičkih građevina i trga među njima te potom prezentiranja sklopa na razini partera iz kojeg izrasta struktura episkopalnog kompleksa. Upravo pred njim, na pločniku trga ispred Rotonde, u prostoru omeđenom oblinom njezinoga vanjskoga prstena i plohom bočnoga zida biskupove palače zadnjih se godina priređuju svečanosti otvaranja Glazbenih večeri, a minulih desetljeća tu su se odvijali i programi pustopašne muzike renesansnog razdoblja.

Koncertna dvorana braće Bersa

fjrigjwwe9r0tbl_events_locations_content:sadrzaj

Glavna prostorija Kneževe palače je velika dvorana koja se u vrijeme kad je palača imala namjesničku funkciju nazivala Vijećnicom jer je tu zasjedalo gradsko vijeće. Središnja dvorana palače dobivala je kroz stoljeća različite funkcije, pa je tako služila u 16. stoljeću kao sudska dvorana, u 18. st. kao gradsko kazalište, u 19. st. kao dvorana za igru i zabavu i u 20. st. kao koncertna dvorana. Kako je mijenjala funkcije i palača je dobivala i različite nazive, pa se kroz povijest zvala općinska, sudska, guvernerska, vladina, namjesnička palača i Dom kulture.

Velika dvorana palače spominje se još u dokumentima iz 14. i 15. stoljeća koji govore o sjednicama u palači, ali i o njezinim popravcima. U dokumentima iz 1352. god. prvi put se spominje da se vijeće zadarske komune sastalo u dvorani Kneževe palače (sala comitatis).

Nakon drugog svjetskog rata, kada Kneževa palača postaje Dom kulture, koncertna dvorana je mjesto različitih kulturnih i društvenih događanja. Godine 1971. dvorana je obnovljena i dana na upravljanje Glazbenoj školi Blagoje Bersa, te dobiva svoje ime. Dvorana je posve razorena za vrijeme Domovinskog rata. Obnovljena je u okviru projekta “Obnova i turistička valorizacija kulturno turističkog kompleksa Kneževe palače”,RC.1.1.05-0117, odobrenog je za financiranje na natječaju za razvoj poslovne infrastrukture, iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.—2013.

Provedba projekta je započela 02. listopada 2014. godine, a program svečanog otvorenja održao se početkom 2017., otkada Koncertna dvorana braće Bersa ponovno postaje središte zadarskoga glazbenog života. U okviru Koncertne sezone Zadar u dvorani su nastupili brojni renomirani umjetnici: Andreas Scholl, Edin Karamazov, Katarina Livljanić, Lovro Pogorelić, Matija Dedić, Petrit Çeku. Zoran Dukić i mnogi drugi.

Dvorana ima 130 sjedećih mjesta i koncertni klavir Bösendorfer Conservatory 200.

Svečana dvorana Sveučilišta

fjrigjwwe9r0tbl_events_locations_content:sadrzaj

Dominantna točka zadarske panorame s mora, velebna zgrada na Novoj rivi izgrađena je prema projektu bečkog arhitekta Karla Susana početkom 20. stoljeća (1901.-1906.) u neoklasicističkom stilu za potrebe nekadašnjeg Liceja Svetog Dimitrija.

Kompleks zgrada sagrađen je u obliku slova "L" koji zatvara bastion zadarske Citadele s južne i zapadne strane, a u njegovom središnjem dijelu nalazi se i nedavno obnovljena kapela Sv. Dimitrija s kupolom.

Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je još daleke 1396. godine kao najstarije od hrvatskih sveučilišta, odnosno kao prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine. Tradicija duža od 600 godina (osnivač vrhovni Poglavar dominikanskog reda Raimund de Vinies iz Capue) svrstava ga u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe.

Organizacija

Grad Zadar
UO za kulturu i šport
Narodni trg 1
23000 Zadar
+385 23 208070

Produkcija

Poljana Šime Budinića 3
Knezeva palača, I. kat
+385 23 627 762
info@kuzd.hr
www.kuzd.hr

Melita Ivković, ravnateljica
Sunčica Špoljarević, Ivana Panžić, producentice
Mario Smoljan, šef tehnike
Saša Miočić, ton majstor

Vizualni identitet

dizajn:
Miran Bašić, dipl. dizajner
Otto Kušec, dipl.dizajner

voditelj projekta:
prof. dr. sc. Feđa Vukić

Fotografija

Službeni fotograf: Željko Karavida
Autori arhivskih fotografija: Ante Brkan, Abdulah Seferović, Zvonko Kucelin, Vladimir Ivanov, Željko Karavida



Uz potporu

Sponzori

1. GLAZBENE VEČERI / 1961.

14. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Zadarski komorni orkestar

Pavle Dešpalj, dirigent, Maja Dešpalj, violina, glasovir, Marijan Jerbić, violončelo, Vedrana Golubović, glasovir

Š. Dešpalj, J.S. Bach, A. Stradella, A. Corelli, P. I. Čajkovski

16. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Maja Dešpalj, violina, glasovir, Pavle Dešpalj, violina i glasovir, Valter Dešpalj, violončelo i glasovir, Majda Radić, mezzosopran, Željko Veršić, oboa

G. Ph. Telemann, Ch. W. Gluck, J. B. Loeillet, J. Brahms, M. Bruch

17. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Maja Dešpalj, glasovir

J. S. Bach, L. van Beethoven, F. Chopin, J. Brahms, M. Ravel

18. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Marijan Jerbić, violončelo, Pavle Dešpalj, glasovir

J. S. Bach, J. Brahms, P. I. Čajkovski, D. Šostakovič

ARHIVA

TEST