Medijske objave

Ivana Kuljerić Bilić - nova umjetnička ravnateljica Glazbenih večeri u Sv. Donatu

sri, 6. IX. 23.

Upravno vijeće Glazbenih večeri U Sv. Donatu oprostilo se od umjetničkog ravnatelja Jurice Šoše i odabralo novu umjetničku ravnateljicu.

 

Na sjednici Upravnog vijeća Glazbenih večeri u Sv. Donatu koja se održala dana, 5. rujna 2023., članovi u sastavu Dina Bušić, predsjednica; Linda Ivić Bijuklić; Jelka Milošević; Ante Gverić; Ante Ćurković; Melita Ivković; Branko Dukić, odabrali su novo umjetničko vodstvo najstarijeg zadarskog festivala kojemu je osnivač Grad Zadar i zahvalili se na suradnji dosadašnjem umjetničkom ravnatelju.

NOVOSTI

Četvrtak, 06. 07. | 21:00 | Forum

Svečano otvorenje: Posvete

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije
Pavle Zajcev
, dirigent
Marta Hut, sopran
Branimir Pustički, violončelo
Mia Miljković Đuzel, klavir

Program: A. Dolički, A. Dvořák, D. Pejačević, B. Bersa, O. Respighi

više
Subota, 08. 07. | 21:00 | Crkva sv. Donata
15,00 € / 113,02 kn

Glazbeni biseri Serenissime

Ciklus Suvremenost rane glazbe

Concerto Scirocco
Esther Crazzolara, violina
Pietro Modesti, kornet
Susanna Defendi, sackbut
Luca Bandini, violone
Giovanni Bellini, teorba
Michele Vannelli, orgulje
Giulia Genini, umjetničko vodstvo, dulcian i blokflaute

Program: G. Picchi, S. Scheidt, S. Rossi, M. Neri, F. Cavalli, G. G. Kapsberger, G. P. Cima, G. A. Bertoli

više
Nedjelja, 09. 07. | 11:00 | Crkva sv. Krševana
5,00 € / 37,67 kn

Unesco Musica

Koncert povodom godišnjice upisa zadarskog fortifikacijskog sustava na popis Svjetske kulturne baštine UNESCO-a, u suradnji Grada Zadra i Međunarodnog glazbenog natjecanja Palmanova

Chiara Bleve, klavir

Program: F. Chopin, R. Schumann, E. Granados, M. Ravel, A. Skrjabin, S. Prokofjev

više
Nedjelja, 09. 07. | 21:00 | Crkva sv. Krševana
10,00 € / 75,35 kn

Rahmanjinov i Bersa 150

Krešimir Stražanac, bas-bariton
Krešimir Starčević, klavir

Program: S. Rahmanjinov, B. Bersa

više
Utorak, 11. 07. | 21:00 | Crkva sv. Donata
15,00 € / 113,02 kn

Dalmatinsko zrcalo (svjetska premijera)

Ciklus Suvremenost rane glazbe

Companyia Musical
Concerto Scirocco
umjetničko vodstvo: Josep Cabré

Program: F. Sponga Usper, I. Lukačić, T. Cecchini, J. Skjavetić

više
Petak, 14. 07. | 21:00 | Crkva sv. Donata
10,00 € / 75,35 kn

Maestru u čast

Koncert u čast maestru Antunu Doličkom (1935. - 2022.)

Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo "Zoranić"
Tomislav Košta
, dirigent
Ivan Štorić, klavir
Sanja Filipi, sopran

Program: I. Kuljerić, T. L. de Victoria, R. di Marino, K. Odak, Š. Dešpalj, B. Bersa, J. Gotovac, A. Dolički

više
Četvrtak, 20. 07. | 21:00 | Katedrala sv. Stošije

Braća Buturić

Ante Buturić, klarinet
Mihovil Buturić, orgulje

Program: J. S. Bach, B. Kovács, A. Pärt, J. Prajz (praizvedba), G. Fauré, A. D. Miller, H. Rabaud

više
Petak, 21. 07. | 21:00 | Crkva sv. Donata
15,00 € / 113,02 kn

Iz zadarske glazbene baštine

Zagrebački solisti
Marija Kuhar Šoša, sopran

Program: N. Strmić, W. A. Mozart, P. I. Čajkovski

više
Subota, 22. 07. | 20:00 | Bedemi zadarskih pobuna - Bastion sv. Roka

Valter Dešpalj: Izložba

Od zadarskih do svjetskih pozornica

Ana Vidić, autorica

Utorak, 25. 07. | 21:00 | Crkva sv. Donata
10,00 € / 75,35 kn

Nela + Tea

Nela Šarić, sopran
Tea Kulaš, orgulje

Program: A. Vidaković, G. Caccini, J. S. Bach, P. Mascagni, C. Franck, F. von Suppè, K. Odak, M. Reger

više
Srijeda, 26. 07. | 21:00 | Crkva sv. Krševana
20,00 € / 150,69 kn

Hommage à Valter Dešpalj

Zadarski komorni orkestar
Ivan Repušić, dirigent
Roman Simović, violina

Program: L. van Beethoven, A. Dvořák

više
Četvrtak, 27. 07. | 21:00 | Crkva sv. Krševana
20,00 € / 150,69 kn

Hommage à Valter Dešpalj (repriza)

Zadarski komorni orkestar
Ivan Repušić, dirigent
Roman Simović, violina

Program: L. van Beethoven, A. Dvořák

više
Ponedjeljak, 31. 07. | 20:30 | Crkva sv. Krševana
10,00 € / 75,35 kn

Zadarski umjetnici sviraju Doru

Ivan Štorić, Adrian Valčić, Antonija Šoša Ledenko, klavir
Bernarda Klinar, mezzosopran
Ankica Šoša Graziani, violina
Ana Ivanov, violina
Amalija Kokeza, viola
Paola Genovese, violončelo

Program: D. Pejačević

više
Nedjelja, 06. 08. | 21:00 | Crkva sv. Krševana
10,00 € / 75,35 kn

Stabat mater

Morana Pleše Petruševski, sopran
Ivanica Vunić, mezzosopran
Petruš Petruševski, kontrabas
Ivana Vrban, klavir

Program: C. Saint-Saëns, A. Vivaldi, I. Muhvić, G. B. Pergolesi, G. Rossini, J. S. Bach, G. Caccini, A. Stradella, W. A. Mozart, G. Bizet

više
Ponedjeljak, 07. 08. | 21:00 | Crkva sv. Krševana
15,00 € / 113,02 kn

Café Schubert

Antiphonus, Krešimir Stražanac & Danijel Detoni

Program: F. Schubert
 

više
Utorak, 08. 08. | 21:00 | Crkva sv. Krševana
15,00 € / 113,02 kn

Rasplesana gitara

Zadarski komorni orkestar
Ivan Hut
, dirigent
Petrit Çeku, gitara

Program: W. A. Mozart, I. Padovec, I. Albéniz, A. Dobronić, B. Bartók

više

Program 2023

O FESTIVALU

Glazbene večeri u Sv. Donatu su glazbeni i glazbeno-scenski festival koji svojim reproduktivnim, muzikološkim, istraživačkim i edukativnim programom međunarodnog karaktera njeguje i promiče umjetničke vrijednosti i naslijeđe hrvatske i svjetske glazbene baštine uz dvije programske odrednice: komornu glazbu uz naglasak na rad Zadarskog komornog orkestra te ranu to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu s posebnim naglaskom na lokalnu i nacionalnu baštinu istog područja, a čime udovoljava zahtjevima javnih potreba u obavljanju kulturne djelatnosti. Osnivač i organizator Glazbenih večeri u Sv. Donatu je Grad Zadar, a produkcija festivala povjerena je Javnoj ustanovi u kulturi Grada Zadra Koncertni ured Zadar. Umjetnički program od 2019. do 2023. godine formiraju Jurica Šoša i Katarina Livljanić (rana glazba). Glazbene večeri u Sv. Donatu održavaju se Zadru od 1961. godine naovamo, svake godine tijekom srpnja i kolovoza.

POVIJEST

Glazbene večeri u Sv. Donatu pokrenute su zahvaljujući entuzijazmu tadašnjega mladog glazbenika, danas jednoga od najvećih hrvatskih dirigenata, Zadranina Pavla Dešpalja. Na osnivanje Večeri potaknule su ga dvije želje - da crkva sv. Donata postane koncertni prostor i da Zadar ponovno dobije vlastiti orkestar.

Za potrebe održavanja Večeri, Pavle Dešpalj osnovao je Zadarski komorni orkestar, koji je 1961. inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Večeri su otvorene praizvedbom skladbe Moba za gudače, koju je posebno za tu priliku skladao njegov otac, Šime Dešpalj.

Zadarska predromanička rotonda tako je, nakon tisućugodišnjeg sna, otvorila svoja vrata publici koja je idućih šest desetljeća mogla uživati u vrhunskim glazbenim izvedbama u tom prostoru iznimne arhitekture i akustike.

Prva je faza festivala protekla u nastojanju da se u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće reproduktivne glazbene umjetnosti, ali i da se uz pomoć Večeri osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno sudjelovale u programu.

Od 1975. do 1990. znatan dio programa bio je posvećen ranoj glazbi, što je Večeri učinilo prepoznatljivima u Europi i svijetu. Bilo je to doba velikoga proboja rane glazbe, vrijeme u kojem se na Starom kontinentu entuzijazam za nju javio gotovo istovremeno kad i na zadarskoj pozornici. To je razdoblje koje se pamti po gostovanjima izuzetnih stručnjaka i umjetnika iz različitih dijelova svijeta koji su strastveno istraživali i izvodili glazbu srednjega vijeka, renesanse i baroka.

Nakon dramatičnog prekida 1991. godine, Večeri su nastavile s radom, prkosno održavajući kontinuitet čak i u ratnom vihoru pod granatama 1992. i 1993. godine, ali i razvijajući koncept koji će se održati do danas. On se temelji na biranim simfonijskim i komornim koncertima, uz ranu glazbu, ali zadržava fokus na predstavljanju zadarskih skladatelja i izvođača.

Uz nastupe nacionalnih i međunarodnih orkestara i ansambala, gostovanja eminentnih domaćih i inozemnih umjetnika, kontinuiranu suradnju Glazbene večeri u Sv. Donatu održavaju sa Zadarskim komornim orkestrom. Osim toga, na svojim ljetnim glazbenim pozornicama, Večeri su sigurna platforma za nastupe svih akademski obrazovanih zadarskih glazbenika, ali i prigoda da se ne zaborave i oni Zadrani koji su obilježili povijest glazbe, poput Blagoja Berse, Igora Kuljerića, Franza von Suppèa i drugih.

Danas Glazbene večeri u Sv. Donatu uživaju ugled najstarijega zadarskog festivala i jednoga od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, a zahvaljujući njima, crkva sv. Donata, simbol Zadra, prepoznata je kao jedna od najvažnijih europskih glazbenih pozornica!

UMJETNIČKI RAVNATELJI

Ivana Kuljerić Bilić

Ivana Kuljerić Bilić je međunarodno priznati virtuoz na marimbi i svestrana udaraljkašica. Redovito nastupa s europskim orkestrima (Simfonijski orkestar Danskoga radija, Filharmonija W. Lutoslawski, Panonska i Slovenska filharmonija, Simfonijski orkestar Dohnany, Presidential Symphony Orchestra Ankara, Simfonijski orkestar HRT-a…) i na međunarodnim festivalima (Muzički biennale Zagreb, Musicora Pariz, Tempus fugit Tel Aviv, Melos ethos Bratislava, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Julian Rachlin and Friends…).

Ivana održava majstorske tečajeve (Manhattan school of Music; Konzervatoriji u Bostonu, Amsterdamu,Parizu, Lyonu iBirminghamu; Stuttgart Hochschule für Musik; Sveučilište Anton Bruckner, Linz; Sveučilišta u Wuhanu, Dalianu, Shenyangu i Pekingu; Royal Northern College of Music u Manchesteru; Salzburg Sommerakademie itd.) te sudjeluje na udaraljkaškim i marimbističkim festivalima (Tomarimbando, Portugal; Shenyang Percussion Festival; KALIMA, Lausanne, Švicarska; Tenerife Percussion Festival, Španjolska; Amsterdam Marimba Weekend; Santa Fe Marimba Festival; Marimba International Festival and Conference u Minneapolisu; nekoliko izdanja ZMF-a i PASIC-a; Belgium Marimba Competition and Festival; Festival de marimbistas, Chiapas, Meksiko i mnogi drugi).

Članica je žirija na marimbističkim i udaraljkaškim natjecanjima (Marimbistička natjecanja u Linzu, Salzburgu, Stuttgartu i Parizu; Natjecanje August Everding u Münchenu, Udaraljkaško natjecanje u Temišvaru i u Pekingu itd.).

Sudjeluje u komornim, scenskim i crossover produkcijama u Europi, Južnoj Americi, Kini i SAD-u, u dvoranama kao što su Merkin Hall u New Yorku, Palacio de las Bellas Artes u Ciudad de Mexicu ili Koncertna dvorana Franz Liszt u Budimpešti.

Intenzivno surađuje s Glazbenom tribinom, gdje održava radionice suvremene glazbe za studente i ostvaruje originalne umjetničke projekte. Članica je međunarodnoga ansambla za suvremenu glazbu Synchronos.

Godine 2021. pokreće ansambl The Percussion Club, s kojim te godine otvara Dubrovačke ljetne igre, a 2023. ansambl odlazi na američku turneju.

Od 2014. Ivana redovito nastupa s Nikolom Krbanyevitchem u ansamblu I.N.K. Experiment Duo, s kojim gostuje na festivalima u Europi, SAD-u i Aziji. U Hrvatskoj su posebno zapaženi njihovi nastupi na Dubrovačkim ljetnim igrama (2018.) i na Muzičkom biennalu Zagreb (2021.). Osvojili su diskografsku nagradu Porin za najbolju instrumentalnu izvedbu izvan klasične i jazz-glazbe, u suradnji s grupom Chui (2020.). Godine 2022. duo izdaje CD Collage part I u izdanju Nota Bene Recordsa.

Kao umjetnička ravnateljica, osniva 2008. festival IBMW (Ivana Bilic Marimba Week) koji godinama djeluje u sklopu Samoborske glazbene jeseni. Od 2019. festival postaje samostalan i mijenja naziv u ISPF (Ivana Summer Percussion Festival). Na festivalu su dosad sudjelovala neka od najvećih svjetskih udaraljkaških imena današnjice s područja klasike, jazza, etnoglazbe i rocka.

Ivana godinama djeluje kao solo timpanist u Simfonijskom orkestru HRT-a. Dobitnica je svih najvažnijih hrvatskih izvođačkih i diskografskih nagrada – Milka Trnina, Ivo Vuljević i tri Porina za najbolju izvedbu.

Autorica je skladbi i aranžmana u izdanjima Edition Svitzer, Malletworks, Inkoplastika i Cantus.

Diplomandica u klasi prof. Igora Lešnika, danas u svojstvu redovitoga profesora predaje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i pročelnica je Odjela za dirigiranje, udaraljke i harfu te voditeljica poslijediplomskih studija.

Ivana je Marimbaone umjetnica s vlastitom autorskom linijom palica.

Katarina Livljanić

Katarina Livljanić, pjevačica i muzikolog, jedan je od međunarodnih stručnjaka za izvedbu gregorijanskoga korala i liturgijske glazbe srednjovjekovlja. Nakon magisterija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u Parizu je doktorirala na problemima usmene i pisane tradicije srednjovjekovne glazbe u južnotalijanskim prostorima. Nakon skoro dvadeset godina rada na pariškome sveučilištu Sorbonne, od 2019. preuzima klasu profesora pjevanja srednjovjekovne i renesansne glazbe na Scholi Cantorum Basiliensis. Tijekom školske godine 1997/1998., 2002/2003. i u 2011. bila je gostujućim predavačem ili rezidentnim umjetnikom na sveučilištu Harvard u Sjedinjenim Državama gdje je i vodila vokalni ansambl.
Gostuje na sveučilištima u Sjedinjenim Državama (Yale, Notre Dame, Wellesley) i Kanadi (Vancouver) kao predavač interpretacije srednjovjekovne glazbe.
Autorica je izdanja antifonarija iz Montecassina u prestižnoj zbirci Paléographie Musicale koju su u 19. stoljeću pokrenuli benediktinci u Solesmesu.

Za dostignuća i rad na hrvatskoj glazbenoj baštini, dobila je 2002. odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Francusko ministarstvo kulture dodijelilo je Katarini Livljanić titulu Chevalier des arts et des lettres 2016. godine.

S ansamblom Dialogos kojega je osnovala 1997. (www.ensemble-dialogos.org), KL radi na projektima srednjovjekovnoga repertoara i glazbenoga kazališta. Projekti Dialogosa hvaljeni su u novinama poput „Le Monde“, „Le Figaro“, „Diapason“, „New York Times“. Ansambl je nastupao u najvećem broju europskih zemalja (među ostalima u Cité de la musique u Parizu, BOZAR u Bruxellesu, Edinburgh International Festival, WDR sezoni u Kölnu, Festivalima u Utrechtu i Antwerpenu, gdje je Katarina Livljanić bila i gostujućim umjetničkim savjetnikom 2012), u SAD (Boston Early Music Festival, Lincoln Center te Metropolitan Museum u New Yorku), Kanadi, Sjevernoj Africi i Latinskoj Americi, uključujući brojne radio i TV produkcije.
CD snimke, te DVD "Judita", francuska i međunarodna kritika nagradile su priznanjima poput Diapason d'or, Choc du monde de la musique, a program iz hrvatske glazbene baštine “Tondalova vizija” proglašen je najboljim CD-om srednjovjekovne glazbegodine 2004. prema glazbenome casopisu “Diapason”. Za monodramu "Judita", čiji je glazbeni autor, Katarina Livljanić dobila je nagradu "Judita" Splitskoga ljeta 2007.

VIJEĆE

Dina Bušić

Predsjednica vijeća

Dina Bušić (Zadar, 1979.) diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. S Glazbenim večerima u sv. Donatu povezana je još od 2001. godine kada je radila kao studentica volonterka, a potom ih pratila kao novinarka Jutarnjeg lista, Zadarskog lista i Hrvatskog radija. Od 2005. do 2015. radila je u produkciji Večeri i drugih manifestacija klasične glazbe u sklopu HNK Zadar, na području produkcije, stručnih muzikoloških poslova i marketinga. Unutar tog razdoblja razvijala je glazbene cikluse koji i danas čine bazu koncertnog života Grada. 

Nakon višegodišnjih nastojanja da Zadar dobije javnu ustanovu koja će se baviti glazbenom produkcijom i usmjeravati i voditi koncertni život Zadra, Bušić je 2015. godine, postala ravnateljicom Koncertnog ureda Zadar. U tom je razdoblju Koncertni ured Zadar od osnivača dobio na upravljanje prostore Kneževe palače te uz postojeće glazbene cikluse, formirao niz novih programa u novoobnovljenom prostoru. 

Od 2019. godine Dina Bušić je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra te predsjednica Vijeća Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Dina Bušić autorica je i urednica dviju monografija; Zadarski komorni orkestar - Orkestar zadarske čežnje (2015.) i 70 godina Glazbene škole Blagoje Bersa (2017.).

Ante ćurković

Ante Ćurković (Zadar, 1985.) pomoćnik je pročelnika za EU fondove Grada Zadra. Magistrirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer javne politike, menadžment i razvoj te Europski studiji. Sudjelovao je na brojnim edukacijama i seminarima na temu komunitarnih politika EU, regionalnog i lokalnog razvoja i EU fondova.

Od 2013. godine aktivno radi na poslovima koordinacije i upravljanja EU projektima koji su usmjereni regionalnom i lokalnom razvoju, razvoju civilnog društva, ruralnom razvoju, energetskoj učinkovitosti, unaprjeđenju infrastrukture, poticanju razvoja poduzetništva i zapošljavanja na regionalnoj i lokalnoj razini.

Posljednjih godina u Upravnom odjelu za EU fondove Grada Zadra primarno se bavi pripremom i provedbom projekata financiranih kroz programe Europske unije koji su usmjereni na lokalni razvoj i unaprjeđenje infrastrukture.

Branko Dukić

Branko Dukić (Zadar, 1966.) medicinski fakultet završava u Rijeci 1992. godine te se kao doktor medicine vraća u Zadar gdje započinje staž u Općoj bolnici Zadar. Nedugo nakon početka stažiranja, u rujnu 1992. odlazi u Domovinski rat te pristupa 134. gardijskoj brigadi koja se ubrzo transformira u TG 134. Osnivanjem 84. gardijske bojne u Zadru postaje njihov pripadnik kao profesionalni vojnik u svojstvu liječnika. Do obnašanja dužnosti gradonačelnika radio je na mjestu pročelnika Odjela ginekologije i opstetricije u Općoj bolnici Zadar na čijem je čelu gotovo 13 godina. Za gradonačelnika Zadra izabran je 2017. godine.

Ante Gverić

Ante Gverić rođen je 1977. u Zadru. Završio je dvogodišnji studij filozofije  i četverogodišnji studij teologije na Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu afilijiranom papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je arhivistiku na Odsjeku za informacijske znanosti.

Na Sveučilištu u Zadru doktorirao je 2016. godine, a od 2019. naslovni je docent. Od 2012. obnaša dužnost ravnatelja Državnog arhiva u Zadru.

Linda Ivić Bijuklić

Linda Ivić Bijuklić završila je studij violine 1983. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Josipa Klime. Iste godine vraća se u rodni Zadar i počinje raditi kao nastavnica violine u Glazbenoj školi Blagoje Bersa gdje radi i danas. U Zadarskom komornom orkestru svira od 1980. godine, gdje sudjeluje u organizaciji rada te je i predsjednica Udruge Zadarski komorni orkestar. S Dragom Novakom, Petrom Vrbančićem i Vladimirom Lukasom osniva gudački kvartet Zadarskog komornog orkestra. Od 1985. godine svirala je u ansamblu za ranu glazbu Zadarski madrigalisti gdje je bila jedan od umjetničkih voditelja do 2004. godine.

Melita Ivković

Melita Ivković (Zadar, 1976.), od prosinca 2018. je ravnateljica Koncertnog ureda Zadar. Završila je studij gitare na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Sa Zagrebačkim gitarističkim kvartetom i ostalim komornim i solističkim projektima nastupila je na više stotina koncerata u 30 zemalja svijeta. 

Radila je kao nastavnica gitare na Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu (1998. - 2010.) i, nakon povratka u rodni grad, na Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru (2010. - 2018.). Održala je javne satove u SAD-u, Južnoafričkoj Republici i Belgiji i objavljivala u stručnim časopisima Gitara (Hrvatska) i Classical Guitar Magazine (Velika Britanija).

Jelka Milošević

Jelka Milošević (Zadar, 1954.), nakon diplome Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, radi u Tankerkomercu (1982. - 1991.), u Folijaplastu (današnjem Aluflexpacku) kao direktorica nabave, zatim kao komercijalna direktorica i članica uprave društva (1991. - 2007.). Od 2007. godine do odlaska u mirovinu 2018. zaposlena je u grupaciji Tehno holding d.o.o. kao direktorica više društava.

O nama

PRETPLATA ZA SVE KONCERTE

Kupnjom pretplate u iznosu od 450 kuna ostvarujete povoljnije cijene ulaznica.
Više informacija na e-adresu: info@kuzd.hr ili na telefon 023 62 77 62.

ULAZNICE ZA POJEDINAČNE KONCERTE

Ulaznice se kupuju:

  • na infopultu Providurove palače, Trg Petra Zoranića 1, Zadar (karta), radnim danom od 11 do 13 i od 19 do 21 sat te subotom od 11 do 13 sati; nedjeljom se ulaznice prodaju samo na mjestu održavanja koncerta
  • ispred koncertnog prostora uoči svakog koncerta, od 20 do 21 sat
  • putem stranice kuzd.mojekarte.hr

POPUSTI

Popust u iznosu od 10 kn po ulaznici ostvaruju umirovljenici, studenti, učenici, osobe s invaliditetom i djeca mlađa od 12 godina.

Preuzimanje karata s popustom moguće je ostvariti samo u pretprodaji (na infopultu Providurove palače).

Ulaznice kupljene na mjestu održavanja koncerta bit će skuplje za 10 kuna od ulaznica kupljenih u pretprodaji na infopultu Kneževe palače.

Info

MEDIJSKE OBJAVE

PRESS

Bedemi zadarskih pobuna - Bastion sv. Roka

Crkva sv. Donata

Crkva sv. Donata u prošlosti bijaše rezidencijalna kapela u sklopu episkopalnog kompleksa. Legenda povezuje njezinu izgradnju sa sv. Donatom, zadarskim biskupom iz 9. stoljeća. Bizantski car Konstantin Porfirogenet svjedoči o postojanju hrama u prvoj polovici 10. stoljeća. U svojoj knjizi "O upravljanju carstvom" on sažetim opisom navodi svodove, stubište koje vodi do matroneja te izvorni titular crkve - sv. Trojstvo. Rezultati istraživanja ukazuju na mogućnost da je njezina prostorna jezgra podignuta po zamisli slobodno stojeće rotonde potkraj 8. stoljeća, a potom je u 9. stoljeću, i po ideji kompleksne rotonde, opsežno proširena i nadograđena s matronejom (galerijom) na katu te njegovim prigradnjama uokolo jezgre. Tada je s kapelom izgrađeno i krilo biskupove palače s kojom je hram bio izravno povezan. Imenom sv. Donata Zadrani nazivaju crkvu tek u 15. stoljeću.
U 18. je desakralizirana i od tada polako gubi pojedine dijelove, najprije inventar i pod koji je spušten na razinu pločnika rimskog foruma ispod rotonde, a zatim i prigradnju bez koje je crkva postala torzo tijela kojemu sada nedostaje veliki njegov dio na južnoj strani građevine. Na zapadnoj pak, ispred ulaza u hram, nalazi se predvorje, dugi narteks natkriven koso položenim svodom što nosi gornji krak stubišta prema matroneju.
U nutrini, prostor je ostao sačuvan u izvornom skladu s kojim je oblikovan u 9. stoljeću. Čini ga kružna jezgra i prstenasti ophod s oblinama triju radijalno postavljenih apsida koje na istočnoj strani tvore svetište crkve. Na njegovom su obodu raspoređena i troja vrata, glavna sučelice svetištu te bočna lijevo i desno do njega. Prozori se nižu po ziđu apsida, a visoke oble niše upisane u debljini vanjskoga zida oblikuju njegovu masu u skladno raščlanjeni kružni plašt koji s oblinama apsida zatvara prostor hrama. Niz od šest snažnih zidanih pilona i elegantni tribelon oslonjen među njima na dva monolitna stupa ispred svetišta stvara dojmljivi red koji se ponavlja i na razini matroneja nad kojim se penje kružni plašt tambura natkrivenog drvenim grednjakom krovne konstrukcije. Od svetišta do matroneja vodi stubište prigrađeno sa sjeverne strane uz oblinu vanjskoga zida. Još ga je bizantski car nazvao pužastim. Na vrhu stubišta je predvorje iz kojega se ulazi u matronej, a on slijedi raspored donjeg prostora, s prstenastim ophodom i trima apsidama, ali se po boku širi na prigrađene prostore s kojima je bio povezan kroz dvostruke prolaze na južnoj i sjevernoj strani ophoda.
U cjelini, Rotonda sv. Trojstva zaista je jedinstvena građevina u općemu nasljeđu ranog srednjeg vijeka, hram u kojem se prepliću elementi bizantske i karolinške arhitekture u sklopu kojih nadahnjuje jednostavnim oblicima snažnih konstrukcija koje jezikom graditeljskoga umijeća svjedoče bivalentnu kulturnu tradiciju Zadra i Dalmacije na pragu Europe. Rotonda je upravo krunski svjedok arhitekture tog razdoblja u jadranskome podneblju. Istodobno ona je iznimni akustični prostor, zgrada u kojoj se jasno razabire šapat glasa i nježni zvuk glazbala te je uz opisane vrijednosti arhitektonske forme zasigurno najbolje izabrani ambijent za tako posebni festival stare muzike. To su nam znali nezaboravno pokazivati ansambli stare glazbe, (Hortus musicus, Pro cantione antiqua, Trio Spencer, La Maurache, Perceval, Dialogos), ali podjednako i drugi koncertni programi kakvi se već desetljećima priređuju u Zadru i s kojima je suvremena hrvatska kultura stekla jednu od svojih reprezentativnih umjetničkih manifestacija. (dr. Pavuša Vežić)

Crkva sv. Krševana

Crkva i zvonik do nje jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije, začete još u ranome srednjem vijeku. Sama bazilika romanička je građevina podignuta u istom vremenu i u istim umjetničkim oblicima kao i katedrala. Godine 1175. posvetio ju je prvi zadarski nadbiskup Lampridije, onaj isti prelat koji je bio domaćin papi Aleksandru III. U cjelini, bazilika zajedno sa zadarskom katedralom predstavlja krunski primjer romaničke umjetnosti u graditeljskom nasljeđu Dalmacije te visoku duhovnu razinu Zadra u 12. stoljeću. Za našu nacionalnu povijest i općekulturno nasljeđe Hrvatske posebno valja spomenuti vrijednu instituciju iz ove opatije skriptorij u kojem su napisane mnoge važne isprave i pisane umjentine među kojima i one s muzičkim zapisima: gradual iz 1. stoljeća, antifora iz 14., obrednik iz 15. stoljeća, misal opata Veniera, te zasigurno veliki dio srodnog štiva iz ostalih zadarskih crkava i samostana, posebno katedrale i Samostana sv. Marije. 

Forum bijaše glavni trg u Iaderu, liburnskome gradu podignutom tokom carskog razdoblja rimske države po pravilima klasičnog urbanizma. Trg se sastoji od prostranog pločnika, tzv. zrcala koje s triju strana dvije stube odvajaju od trijemova pod kojima se prilazilo tabernama. One bijahu niz pravilnih boksova namijenjenih obrtu i trgovini. Na južnoj strani bijaše monumentalna bazilika, gradska dvorana namijenjena brojnim javnim funkcijama. Sa zapada se uzdizao kapitol, posvećeni prostor s hramom i trijemovima uokolo njega. Podno kapitola bili su javni žrtvenici, zdenci, vjerojatno i govornica, te dva trijumfalna stupa od kojih je jedan do danas sačuvan. Forum u Zadru svojim mjerama jedan je od većih na Jadranu. Širina njegovog zrcala iznosi 45 m, a dužina 90 m. Poviše trijemova imao je i galerije te u cjelini predstavlja vrlo razvijeni primjer forumskog kompleksa, jedan od važnijih među jadranskim gradovima antike. Natpis s imenom Augustova prokonzula za Ilirik Tamfila Vaale, na vijencu zdenca s Foruma, svjedoči da je izgradnja kompleksa započela već u dvadesetim godinama 1. st. prije nove ere.
Tokom kasne antike uz Forum je začet nukleus kršćanskih građevina koje su prerastanjem u razvijeni episkopalni kompleks s bazilikom i aneksima, a u ranome srednjemu vijeku i opisanom Rotondom, razorile sklop ranijih građevina. Slijedom povijesti cijeli je kompleks do temelja porušen, a na njegovom mjestu nastala je Kampa, srednjovjekovni trg s renesansnom cisternom. No stravična razaranja u Drugom svjetskom ratu pretvorila su tu cjelinu u hrpu ruševina. Njihovim uklanjanjem otvorena je mogućnost istraživanja ostatka antičkih građevina i trga među njima te potom prezentiranja sklopa na razini partera iz kojeg izrasta struktura episkopalnog kompleksa. Upravo pred njim, na pločniku trga ispred Rotonde, u prostoru omeđenom oblinom njezinoga vanjskoga prstena i plohom bočnoga zida biskupove palače zadnjih se godina priređuju svečanosti otvaranja Glazbenih večeri, a minulih desetljeća tu su se odvijali i programi pustopašne muzike renesansnog razdoblja.

Katedrala sv. Stošije

fjrigjwwe9r0tbl_events_locations_content:sadrzaj

Najveća katedrala u Dalmaciji. U najstarijim dijelovima je starokršćanska bazilika, a današnji izgled romaničke crkve oblikovan je u 12. stoljeću. Za vrijeme križarske opsade i zauzimanja grada 1202. godine katedrala je bila oštećena, a kasnije obnovljena i produžena. Portali su bogato ukrašeni reljefima. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis nadbiskupa Ivana iz 1324. godine. Njezin zvonik građen je u 15. i 19. stoljeću, i to uglavnom u stilu neoromanike.

Katedrala sv. Stošije koristi se, uz odobrenje župe sv. Stošije i Zadarske nadbiskupije, za održavanje većih simfonijskih koncerata, poput onih Zadarskog komornog orkestra, kao i orguljaških koncerata.

Zadarske su orgulje, nakon orgulja u zagrebačkoj i đakovačkoj katedrali, veličinom treće crkvene orgulje u Hrvatskoj. Imaju 56 registara, 4026 svirala i izrađene su u 2010. u tvrtki Eisenbarth u Passau, koja ručno izrađuje orgulje i među najkvalitetnijima je u svijetu.

Osnivač

Grad Zadar
UO za kulturu i šport
Narodni trg 1
23000 Zadar
+385 23 208070

Produkcija

Poljana Šime Budinića 3
Knezeva palača, I. kat
+385 23 627 762
info@kuzd.hr
www.kuzd.hr

Melita Ivković, ravnateljica
Sunčica Špoljarević, Ivana Panžić, producentice
Mario Smoljan, šef tehnike
Saša Miočić, ton majstor

Vizualni identitet

dizajn:
Miran Bašić, dipl. dizajner
Otto Kušec, dipl.dizajner

voditelj projekta:
prof. dr. sc. Feđa Vukić

Fotografija

Službeni fotograf: Željko Karavida
Autori arhivskih fotografija: Ante Brkan, Abdulah Seferović, Zvonko Kucelin, Vladimir Ivanov, Željko Karavida



Uz potporu

1. GLAZBENE VEČERI / 1961.

14. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Zadarski komorni orkestar

Pavle Dešpalj, dirigent, Maja Dešpalj, violina, glasovir, Marijan Jerbić, violončelo, Vedrana Golubović, glasovir

Š. Dešpalj, J.S. Bach, A. Stradella, A. Corelli, P. I. Čajkovski

16. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Maja Dešpalj, violina, glasovir, Pavle Dešpalj, violina i glasovir, Valter Dešpalj, violončelo i glasovir, Majda Radić, mezzosopran, Željko Veršić, oboa

G. Ph. Telemann, Ch. W. Gluck, J. B. Loeillet, J. Brahms, M. Bruch

17. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Maja Dešpalj, glasovir

J. S. Bach, L. van Beethoven, F. Chopin, J. Brahms, M. Ravel

18. kolovoz 1961. | crkva sv. Donata

Marijan Jerbić, violončelo, Pavle Dešpalj, glasovir

J. S. Bach, J. Brahms, P. I. Čajkovski, D. Šostakovič

ARHIVA

TEST