Predstavljen program i vizualni identitet 60. Glazbenih večeri u Sv. Donatu

pon, 15. VI. 20.

U ponedjeljak 15. lipnja 2020. godine s početkom u 11 sati, u Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači u Zadru, održana je tiskovna konferencija na kojoj je predstavljen program i vizualni identitet 60. Glazbenih večeri u Sv. Donatu. 

“Vladimir Nazor” za glazbu Zadranima Valteru Dešpalju i Ivanu Repušiću

sri, 10. VI. 20.

Dobitnici Nagrade ‘Vladimir Nazor’ za 2019. godinu za glazbu su dva istaknuta Zadrana svjetskih karijera - violončelist i pedagog Valter Dešpalj koji je dobio nagradu za životno djelo, te dirigent Ivan Repušić, kome je pripala godišnja nagrada za koncert 'Fuoco di gioia' s Orkestrom Münchenskog radija i Zborom Bavarskog radija u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu u ciklusu Lisinski subotom 2. veljače 2019. godine.

NOVOSTI

Četvrtak, 16. 07. | 21 H | Forum Ulaz slobodan

Mediteran na Forumu

SIMFONIJSKI ORKESTAR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Ivan Repušić, dirigent
Nela Šarić, sopran
Marta Hut, sopran
Roman Simović, violina

program: F. von Suppè, M. Ravel, B. Bersa, G. Puccini, P. Dešpalj, E. Chabrier, A. Catalani, G. Verdi, L. Delibes, J. Massenet, P. I. Čajkovski

više
Nedjelja, 19. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 80,00 kn

Četiri godišnja doba

ZADARSKI KOMORNI ORKESTAR

Ivan Repušić, dirigent
Roman Simović, violina
Franjo Bilić,
čembalo

program: A. Vivaldi, A. Piazzolla

više Ulaznice
Srijeda, 22. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 50,00 kn

Dešpalj u Donatu

SPLITSKI VIRTUOZI

Wladimir Kossjanenko, dirigent
Kajana Pačko, violončelo

program: F. von Suppè, P. Dešpalj, L. van Beethoven - G. Mahler, G. Holst

više Ulaznice
Subota, 25. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 50,00 kn

More

ŽENSKI ZBOR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Tomislav Fačini, dirigent

program: I. Kuljerić, C. Debussy, P. Bergamo

više Ulaznice
Utorak, 28. 07. | 21 H | Crkva sv. Mihovila Ulaz slobodan
preporučene donacije: 40 kn

Mladi zadarski glazbenici

ANSAMBL SORGO

Martin Krpan, violina
Ana Ivanov, violina
Iva Ilakovac, violončelo
Mihovil Buturić, orgulje
Dunja Čolić, oboa

program: W. A. Mozart, G. Ph. Telemann, J. S. Bach, J. Haydn

više
Četvrtak, 30. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 50,00 kn

Bersiana

KALAMOS KVINTET

Katarina Grubić, oboa
Yaroslav Sadovyy, klarinet
Dominik Grgić, saksofon
Rude Mimica, bas klarinet
Matko Smolčić, fagot

program: B. Bersa, F. Busoni, M. Ravel

više Ulaznice
Subota, 08. 08. | 21 H | Svečana dvorana Sveučilišta 50,00 kn

BEE250VEN

Marco Graziani, violina
Mia Miljković, klavir

program: L. van Beethoven

više Ulaznice
Ponedjeljak, 10. 08. | 21 H | Svečana dvorana Sveučilišta 50,00 kn

Virtuoso

ANDREY GUGNIN, klavir

program: F. Chopin, A. Skrjabin, I. Stravinski

više Ulaznice
Petak, 14. 08. | 21 H | Crkva sv. Donata 70,00 kn

Za Pavla

ZADARSKI KOMORNI ORKESTAR

Ivan Hut, dirigent
Marta Hut, sopran
Nela Šarić, sopran
Marco Graziani, violina

program: Š. Dešpalj, J. S. Bach, J. M. Stratik, P. Dešpalj, J. Hatze, B. Bersa

više Ulaznice

Program 2020

O FESTIVALU

Glazbene večeri u Sv. Donatu pokrenute su zahvaljujući entuzijazmu tadašnjega mladog glazbenika, danas jednoga od najvećih hrvatskih dirigenata, Zadranina Pavla Dešpalja. Na osnivanje Večeri potaknule su ga dvije želje - da crkva sv. Donata postane koncertni prostor i da Zadar ponovno dobije vlastiti orkestar.

Za potrebe održavanja Večeri, Pavle Dešpalj osnovao je Zadarski komorni orkestar, koji je 1961. inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Večeri su otvorene praizvedbom skladbe Moba za gudače, koju je posebno za tu priliku skladao njegov otac, Šime Dešpalj.

Zadarska predromanička rotonda tako je, nakon tisućugodišnjeg sna, otvorila svoja vrata publici koja je idućih šest desetljeća mogla uživati u vrhunskim glazbenim izvedbama u tom prostoru iznimne arhitekture i akustike.

Prva je faza festivala protekla u nastojanju da se u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće reproduktivne glazbene umjetnosti, ali i da se uz pomoć Večeri osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno sudjelovale u programu.

Od 1975. do 1990. znatan dio programa bio je posvećen ranoj glazbi, što je Večeri učinilo prepoznatljivima u Europi i svijetu. Bilo je to doba velikoga proboja rane glazbe, vrijeme u kojem se na Starom kontinentu entuzijazam za nju javio gotovo istovremeno kad i na zadarskoj pozornici. To je razdoblje koje se pamti po gostovanjima izuzetnih stručnjaka i umjetnika iz različitih dijelova svijeta koji su strastveno istraživali i izvodili glazbu srednjega vijeka, renesanse i baroka.

Nakon dramatičnog prekida 1991. godine, Večeri su nastavile s radom, prkosno održavajući kontinuitet čak i u ratnom vihoru pod granatama 1992. i 1993. godine, ali i razvijajući koncept koji će se održati do danas. On se temelji na biranim simfonijskim i komornim koncertima, uz ranu glazbu, ali zadržava fokus na predstavljanju zadarskih skladatelja i izvođača.

Uz nastupe nacionalnih i međunarodnih orkestara i ansambala, gostovanja eminentnih domaćih i inozemnih umjetnika, kontinuiranu suradnju Glazbene večeri u Sv. Donatu održavaju sa Zadarskim komornim orkestrom. Osim toga, na svojim ljetnim glazbenim pozornicama, Večeri su sigurna platforma za nastupe svih akademski obrazovanih zadarskih glazbenika, ali i prigoda da se ne zaborave i oni Zadrani koji su obilježili povijest glazbe, poput Blagoja Berse, Igora Kuljerića, Franza von Suppèa i drugih.

Danas Glazbene večeri u Sv. Donatu uživaju ugled najstarijega zadarskog festivala i jednoga od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, a zahvaljujući njima, crkva sv. Donata, simbol Zadra, prepoznata je kao jedna od najvažnijih europskih glazbenih pozornica!

UMJETNIČKI RAVNATELJ

Jurica Šoša

Jurica Šoša (Zadar, 1981.) diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Đorđa Stanettija, gdje je kasnije završio i poslijediplomski studij. Tijekom školovanja osvojio je nekoliko nagrada na natjecanjima, a najznačajnije među njima su prva nagrada na državnom natjecanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga (2001.), posebna nagrada Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora (1998.), te Rektorova nagrada sveučilišta u Zagrebu (2002.). 

Od 2003. godine predaje glasovir u Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru. Od 2006. do 2016. godine bio je dirigent Hrvatskog pjevačkoga glazbenog društva "Zoranić", a od 2010. godine umjetnički je ravnatelj Glazbenih večeri u sv. Donatu.

VIJEĆE

Dina Bušić

Predsjednica vijeća

Dina Bušić (Zadar, 1979.) diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. S Glazbenim večerima u sv. Donatu povezana je još od 2001. godine kada je radila kao studentica volonterka, a potom ih pratila kao novinarka Jutarnjeg lista, Zadarskog lista i Hrvatskog radija. Od 2005. do 2015. radila je u produkciji Večeri i drugih manifestacija klasične glazbe u sklopu HNK Zadar, na području produkcije, stručnih muzikoloških poslova i marketinga. Unutar tog razdoblja razvijala je glazbene cikluse koji i danas čine bazu koncertnog života Grada. 

Nakon višegodišnjih nastojanja da Zadar dobije javnu ustanovu koja će se baviti glazbenom produkcijom i usmjeravati i voditi koncertni život Zadra, Bušić je 2015. godine, postala ravnateljicom Koncertnog ureda Zadar. U tom je razdoblju Koncertni ured Zadar od osnivača dobio na upravljanje prostore Kneževe palače te uz postojeće glazbene cikluse, formirao niz novih programa u novoobnovljenom prostoru. 

Od 2019. godine Dina Bušić je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra te predsjednica Vijeća Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Dina Bušić autorica je i urednica dviju monografija; Zadarski komorni orkestar - Orkestar zadarske čežnje (2015.) i 70 godina Glazbene škole Blagoje Bersa (2017.).

Ante ćurković

Ante Ćurković (Zadar, 1985.) pomoćnik je pročelnika za EU fondove Grada Zadra. Magistrirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer javne politike, menadžment i razvoj te Europski studiji. Sudjelovao je na brojnim edukacijama i seminarima na temu komunitarnih politika EU, regionalnog i lokalnog razvoja i EU fondova.

Od 2013. godine aktivno radi na poslovima koordinacije i upravljanja EU projektima koji su usmjereni regionalnom i lokalnom razvoju, razvoju civilnog društva, ruralnom razvoju, energetskoj učinkovitosti, unaprjeđenju infrastrukture, poticanju razvoja poduzetništva i zapošljavanja na regionalnoj i lokalnoj razini.

Posljednjih godina u Upravnom odjelu za EU fondove Grada Zadra primarno se bavi pripremom i provedbom projekata financiranih kroz programe Europske unije koji su usmjereni na lokalni razvoj i unaprjeđenje infrastrukture.

Branko Dukić

Branko Dukić (Zadar, 1966.) medicinski fakultet završava u Rijeci 1992. godine te se kao doktor medicine vraća u Zadar gdje započinje staž u Općoj bolnici Zadar. Nedugo nakon početka stažiranja, u rujnu 1992. odlazi u Domovinski rat te pristupa 134. gardijskoj brigadi koja se ubrzo transformira u TG 134. Osnivanjem 84. gardijske bojne u Zadru postaje njihov pripadnik kao profesionalni vojnik u svojstvu liječnika. Do obnašanja dužnosti gradonačelnika radio je na mjestu pročelnika Odjela ginekologije i opstetricije u Općoj bolnici Zadar na čijem je čelu gotovo 13 godina. Za gradonačelnika Zadra izabran je 2017. godine.

Ante Gverić

Ante Gverić rođen je 1977. u Zadru. Završio je dvogodišnji studij filozofije  i četverogodišnji studij teologije na Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu afilijiranom papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je arhivistiku na Odsjeku za informacijske znanosti.

Na Sveučilištu u Zadru doktorirao je 2016. godine, a od 2019. naslovni je docent. Od 2011. obnaša dužnost ravnatelja Državnog arhiva u Zadru.

Linda Ivić Bijuklić

Linda Ivić Bijuklić završila je studij violine 1983. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Josipa Klime. Iste godine vraća se u rodni Zadar i počinje raditi kao nastavnica violine u Glazbenoj školi Blagoje Bersa gdje radi i danas. U Zadarskom komornom orkestru svira od 1980. godine, gdje sudjeluje u organizaciji rada te je i predsjednica Udruge Zadarski komorni orkestar. S Dragom Novakom, Petrom Vrbančićem i Vladimirom Lukasom osniva gudački kvartet Zadarskog komornog orkestra. Od 1985. godine svirala je u ansamblu za ranu glazbu Zadarski madrigalisti gdje je bila jedan od umjetničkih voditelja do 2004. godine.

Melita Ivković

Melita Ivković (Zadar, 1976.), od prosinca 2018. je ravnateljica Koncertnog ureda Zadar. Završila je studij gitare na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Sa Zagrebačkim gitarističkim kvartetom i ostalim komornim i solističkim projektima nastupila je na više stotina koncerata u 30 zemalja svijeta. 

Radila je kao nastavnica gitare na Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu (1998. - 2010.) i, nakon povratka u rodni grad, na Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru (2010. - 2018.). Održala je javne satove u SAD-u, Južnoafričkoj Republici i Belgiji i objavljivala u stručnim časopisima Gitara (Hrvatska) i Classical Guitar Magazine (Velika Britanija).

Jelka Milošević

Jelka Milošević (Zadar, 1954.), nakon diplome Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, radi u Tankerkomercu (1982. - 1991.), u Folijaplastu (današnjem Aluflexpacku) kao direktorica nabave, zatim kao komercijalna direktorica i članica uprave društva (1991. - 2007.). Od 2007. godine do odlaska u mirovinu 2018. zaposlena je u grupaciji Tehno holding d.o.o. kao direktorica više društava.

O nama

PRETPLATA ZA SVE KONCERTE

Glazbene večeri u Sv. Donatu, koje uživaju ugled najstarije zadarske glazbene manifestacije i jednoga od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, ove godine slave veliku obljetnicu. Taj je festival ponos Zadra i Hrvatske, a održavao se čak i za ratnih godina, oblikujući se u simbol našega grada.

Upravo su na Glazbenim večerima u Sv. Donatu karijeru počeli zadarski glazbenici svjetskoga glasa, poput obitelji Dešpalj, Katarine Livljanić, Ivana Repušića i drugih.

Kupnjom pretplate u iznosu od 300 kuna ostvarujete povoljnije cijene ulaznica, ali i podupirete rad Glazbenih večeri u Sv. Donatu.
Više informacija i predbilježbe na e-adresu: produkcija@kuzd.hr ili na telefon 023 62 77 62.

ULAZNICE ZA POJEDINAČNE KONCERTE

Ulaznice se kupuju:

  • na infopultu Kneževe palače, Poljana Šime Budinića 3, Zadar (karta), radnim danom od 11 do 13 i od 19 do 21 sat te subotom od 11 do 13 sati; nedjeljom se ulaznice prodaju samo na mjestu održavanja koncerta
  • ispred koncertnog prostora uoči svakog koncerta, od 20 do 21 sat
  • na našim mrežnim stranicama (putem servisa ulaznice.hr)

CIJENE

  • 16.7., ulazak slobodan
  • 19.7., 80 kn
  • 22.7., 50 kn
  • 25.7., 50 kn
  • 28.7., ulazak slobodan; preporučene donacije: 40 kn
  • 30.7., 50 kn
  • 3.8., 50 kn
  • 8.8., 50 kn
  • 10.8., 50kn
  • 11.8., 80 kn
  • 14.8., 70 kn

POPUSTI

Pravo na povlaštenu cijenu ulaznice od 40 kn za sve koncerte imaju prijatelji Glazbenih večeri u Sv. Donatu, umirovljenici, studenti i osobe s invaliditetom.
Pravo na povlaštenu cijenu ulaznice od 20 kn za sve koncerte imaju studenti glazbenih akademija i učenici glazbenih škola.

NAPOMENE

Preuzimanje karata s popustom moguće je ostvariti samo u pretprodaji (na infopultu Kneževe palače).

Ulaznice koje se kupuju na mjestu održavanja koncerta skuplje su za 10 kuna od ulaznica kupljenih u pretprodaji na infopultu Kneževe palače.
 

Info

Uskoro!

PRESS

Crkva sv. Donata

Crkva sv. Donata u prošlosti bijaše rezidencijalna kapela u sklopu episkopalnog kompleksa. Legenda povezuje njezinu izgradnju sa sv. Donatom, zadarskim biskupom iz 9. stoljeća. Bizantski car Konstantin Porfirogenet svjedoči o postojanju hrama u prvoj polovici 10. stoljeća. U svojoj knjizi "O upravljanju carstvom" on sažetim opisom navodi svodove, stubište koje vodi do matroneja te izvorni titular crkve - sv. Trojstvo. Rezultati istraživanja ukazuju na mogućnost da je njezina prostorna jezgra podignuta po zamisli slobodno stojeće rotonde potkraj 8. stoljeća, a potom je u 9. stoljeću, i po ideji kompleksne rotonde, opsežno proširena i nadograđena s matronejom (galerijom) na katu te njegovim prigradnjama uokolo jezgre. Tada je s kapelom izgrađeno i krilo biskupove palače s kojom je hram bio izravno povezan. Imenom sv. Donata Zadrani nazivaju crkvu tek u 15. stoljeću.
U 18. je desakralizirana i od tada polako gubi pojedine dijelove, najprije inventar i pod koji je spušten na razinu pločnika rimskog foruma ispod rotonde, a zatim i prigradnju bez koje je crkva postala torzo tijela kojemu sada nedostaje veliki njegov dio na južnoj strani građevine. Na zapadnoj pak, ispred ulaza u hram, nalazi se predvorje, dugi narteks natkriven koso položenim svodom što nosi gornji krak stubišta prema matroneju.
U nutrini, prostor je ostao sačuvan u izvornom skladu s kojim je oblikovan u 9. stoljeću. Čini ga kružna jezgra i prstenasti ophod s oblinama triju radijalno postavljenih apsida koje na istočnoj strani tvore svetište crkve. Na njegovom su obodu raspoređena i troja vrata, glavna sučelice svetištu te bočna lijevo i desno do njega. Prozori se nižu po ziđu apsida, a visoke oble niše upisane u debljini vanjskoga zida oblikuju njegovu masu u skladno raščlanjeni kružni plašt koji s oblinama apsida zatvara prostor hrama. Niz od šest snažnih zidanih pilona i elegantni tribelon oslonjen među njima na dva monolitna stupa ispred svetišta stvara dojmljivi red koji se ponavlja i na razini matroneja nad kojim se penje kružni plašt tambura natkrivenog drvenim grednjakom krovne konstrukcije. Od svetišta do matroneja vodi stubište prigrađeno sa sjeverne strane uz oblinu vanjskoga zida. Još ga je bizantski car nazvao pužastim. Na vrhu stubišta je predvorje iz kojega se ulazi u matronej, a on slijedi raspored donjeg prostora, s prstenastim ophodom i trima apsidama, ali se po boku širi na prigrađene prostore s kojima je bio povezan kroz dvostruke prolaze na južnoj i sjevernoj strani ophoda.
U cjelini, Rotonda sv. Trojstva zaista je jedinstvena građevina u općemu nasljeđu ranog srednjeg vijeka, hram u kojem se prepliću elementi bizantske i karolinške arhitekture u sklopu kojih nadahnjuje jednostavnim oblicima snažnih konstrukcija koje jezikom graditeljskoga umijeća svjedoče bivalentnu kulturnu tradiciju Zadra i Dalmacije na pragu Europe. Rotonda je upravo krunski svjedok arhitekture tog razdoblja u jadranskome podneblju. Istodobno ona je iznimni akustični prostor, zgrada u kojoj se jasno razabire šapat glasa i nježni zvuk glazbala te je uz opisane vrijednosti arhitektonske forme zasigurno najbolje izabrani ambijent za tako posebni festival stare muzike. To su nam znali nezaboravno pokazivati ansambli stare glazbe, (Hortus musicus, Pro cantione antiqua, Trio Spencer, La Maurache, Perceval, Dialogos), ali podjednako i drugi koncertni programi kakvi se već desetljećima priređuju u Zadru i s kojima je suvremena hrvatska kultura stekla jednu od svojih reprezentativnih umjetničkih manifestacija. (dr. Pavuša Vežić)

Crkva sv. Mihovila

Na mjestu koje Zadrani već odavno zovu Četiri kantuna, nastala je potkraj 14. stoljeća gotička crkva sv. Mihovila. Izgrađena je kao jednostavna redovnička crkva dvoranskog tipa, a po projektima najstarijeg imenom zabilježenog arhitekta u Hrvatskoj, Andrije Desina. Građevinu je podigao graditelj i kipar Pavao iz Sulmone. Skulpture na portalu, lik sv. Mihovila sa sv. Stošijom i sv. Krševanom te ostalim svetačkim likovima, njegovo su djelo. Crkva je dvoranska građevina s pravokutnom apsidom na začelnoj strani. Apsida je natkrivena križnorebrastim svodom.

Uz pročelje je prigrađeno pjevalište s najstarijim orguljama u Zadru koje su zbog vrijednosti izvornih registara često uključene u programe Glazbenih večeri. Potječu iz kruga čuvenoga graditelja Petra Nakića i, prema indicijama, graditelj bi mogao biti fra Šimun Lapčić. Restaurirala ih je 1990. godine tvrtka Heferer iz Zagreba. Uz crkvu djeluje samostan franjevaca trećoredaca koji čuvaju vrijednu biblioteku i riznicu.

Forum bijaše glavni trg u Iaderu, liburnskome gradu podignutom tokom carskog razdoblja rimske države po pravilima klasičnog urbanizma. Trg se sastoji od prostranog pločnika, tzv. zrcala koje s triju strana dvije stube odvajaju od trijemova pod kojima se prilazilo tabernama. One bijahu niz pravilnih boksova namijenjenih obrtu i trgovini. Na južnoj strani bijaše monumentalna bazilika, gradska dvorana namijenjena brojnim javnim funkcijama. Sa zapada se uzdizao kapitol, posvećeni prostor s hramom i trijemovima uokolo njega. Podno kapitola bili su javni žrtvenici, zdenci, vjerojatno i govornica, te dva trijumfalna stupa od kojih je jedan do danas sačuvan. Forum u Zadru svojim mjerama jedan je od većih na Jadranu. Širina njegovog zrcala iznosi 45 m, a dužina 90 m. Poviše trijemova imao je i galerije te u cjelini predstavlja vrlo razvijeni primjer forumskog kompleksa, jedan od važnijih među jadranskim gradovima antike. Natpis s imenom Augustova prokonzula za Ilirik Tamfila Vaale, na vijencu zdenca s Foruma, svjedoči da je izgradnja kompleksa započela već u dvadesetim godinama 1. st. prije nove ere.
Tokom kasne antike uz Forum je začet nukleus kršćanskih građevina koje su prerastanjem u razvijeni episkopalni kompleks s bazilikom i aneksima, a u ranome srednjemu vijeku i opisanom Rotondom, razorile sklop ranijih građevina. Slijedom povijesti cijeli je kompleks do temelja porušen, a na njegovom mjestu nastala je Kampa, srednjovjekovni trg s renesansnom cisternom. No stravična razaranja u Drugom svjetskom ratu pretvorila su tu cjelinu u hrpu ruševina. Njihovim uklanjanjem otvorena je mogućnost istraživanja ostatka antičkih građevina i trga među njima te potom prezentiranja sklopa na razini partera iz kojeg izrasta struktura episkopalnog kompleksa. Upravo pred njim, na pločniku trga ispred Rotonde, u prostoru omeđenom oblinom njezinoga vanjskoga prstena i plohom bočnoga zida biskupove palače zadnjih se godina priređuju svečanosti otvaranja Glazbenih večeri, a minulih desetljeća tu su se odvijali i programi pustopašne muzike renesansnog razdoblja.

Svečana dvorana Sveučilišta

fjrigjwwe9r0tbl_events_locations_content:sadrzaj

Dominantna točka zadarske panorame s mora, velebna zgrada na Novoj rivi izgrađena je prema projektu bečkog arhitekta Karla Susana početkom 20. stoljeća (1901.-1906.) u neoklasicističkom stilu za potrebe nekadašnjeg Liceja Svetog Dimitrija.

Kompleks zgrada sagrađen je u obliku slova "L" koji zatvara bastion zadarske Citadele s južne i zapadne strane, a u njegovom središnjem dijelu nalazi se i nedavno obnovljena kapela Sv. Dimitrija s kupolom.

Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je još daleke 1396. godine kao najstarije od hrvatskih sveučilišta, odnosno kao prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine. Tradicija duža od 600 godina (osnivač vrhovni Poglavar dominikanskog reda Raimund de Vinies iz Capue) svrstava ga u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe.

Organizacija

Grad Zadar
UO za kulturu i šport
Narodni trg 1
23000 Zadar
+385 23 208070

Produkcija

Poljana Šime Budinića 3
Knezeva palača, I. kat
+385 23 627 762
info@kuzd.hr
www.kuzd.hr

Melita Ivković, ravnateljica
Sunčica Špoljarević, Ivana Panžić, producentice
Mario Smoljan, šef tehnike
Saša Miočić, ton majstor

Vizualni identitet

dizajn:
Miran Bašić, dipl. dizajner
Otto Kušec, dipl.dizajner

voditelj projekta:
prof. dr. sc. Feđa Vukić

Fotografija

Službeni fotograf 60. GVD: Željko Karavida
Autori arhivskih fotografija: Ante Brkan, Abdulah Seferović, Zvonko Kucelin, Vladimir Ivanov, Željko Karavida



Uz potporu

Sponzori

2020.

Četvrtak, 16. 07. | 21 H | Forum Ulaz slobodan

Mediteran na Forumu

SIMFONIJSKI ORKESTAR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Ivan Repušić, dirigent
Nela Šarić, sopran
Marta Hut, sopran
Roman Simović, violina

program: F. von Suppè, M. Ravel, B. Bersa, G. Puccini, P. Dešpalj, E. Chabrier, A. Catalani, G. Verdi, L. Delibes, J. Massenet, P. I. Čajkovski

više
Nedjelja, 19. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 80,00 kn

Četiri godišnja doba

ZADARSKI KOMORNI ORKESTAR

Ivan Repušić, dirigent
Roman Simović, violina
Franjo Bilić,
čembalo

program: A. Vivaldi, A. Piazzolla

više Ulaznice
Srijeda, 22. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 50,00 kn

Dešpalj u Donatu

SPLITSKI VIRTUOZI

Wladimir Kossjanenko, dirigent
Kajana Pačko, violončelo

program: F. von Suppè, P. Dešpalj, L. van Beethoven - G. Mahler, G. Holst

više Ulaznice
Subota, 25. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 50,00 kn

More

ŽENSKI ZBOR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Tomislav Fačini, dirigent

program: I. Kuljerić, C. Debussy, P. Bergamo

više Ulaznice
Utorak, 28. 07. | 21 H | Crkva sv. Mihovila Ulaz slobodan
preporučene donacije: 40 kn

Mladi zadarski glazbenici

ANSAMBL SORGO

Martin Krpan, violina
Ana Ivanov, violina
Iva Ilakovac, violončelo
Mihovil Buturić, orgulje
Dunja Čolić, oboa

program: W. A. Mozart, G. Ph. Telemann, J. S. Bach, J. Haydn

više
Četvrtak, 30. 07. | 21 H | Crkva sv. Donata 50,00 kn

Bersiana

KALAMOS KVINTET

Katarina Grubić, oboa
Yaroslav Sadovyy, klarinet
Dominik Grgić, saksofon
Rude Mimica, bas klarinet
Matko Smolčić, fagot

program: B. Bersa, F. Busoni, M. Ravel

više Ulaznice
Subota, 08. 08. | 21 H | Svečana dvorana Sveučilišta 50,00 kn

BEE250VEN

Marco Graziani, violina
Mia Miljković, klavir

program: L. van Beethoven

više Ulaznice
Ponedjeljak, 10. 08. | 21 H | Svečana dvorana Sveučilišta 50,00 kn

Virtuoso

ANDREY GUGNIN, klavir

program: F. Chopin, A. Skrjabin, I. Stravinski

više Ulaznice
Petak, 14. 08. | 21 H | Crkva sv. Donata 70,00 kn

Za Pavla

ZADARSKI KOMORNI ORKESTAR

Ivan Hut, dirigent
Marta Hut, sopran
Nela Šarić, sopran
Marco Graziani, violina

program: Š. Dešpalj, J. S. Bach, J. M. Stratik, P. Dešpalj, J. Hatze, B. Bersa

više Ulaznice

ARHIVA

TEST